Što je slikovnica?
Slikovnica je najčešće prvi susret djeteta s knjigom. U njoj se priča ne prenosi samo riječima, već se nadopunjuje, proširuje i obogaćuje ilustracijama. Ponekad se priča može ispričati i bez teksta – samo nizom slika koje dijete promatra, prepoznaje, imenuje i o njima govori. Upravo takve slikovnice potiču razvoj govora, mišljenja i mašte.
Kako prepoznati dobru slikovnicu?
Vrijednost slikovnice procjenjuje se prema kvaliteti teksta, ilustracija te njihovoj međusobnoj usklađenosti. Dobra slikovnica prenosi jasne i pozitivne poruke, zanimljiva je, smislena i napisana jezikom koji je djetetu razumljiv.
Ilustracije u slikovnici trebaju biti:
- jednostavne i prilagođene dječjem razumijevanju
- estetski vrijedne, skladnih boja i poticajne za razvoj osjećaja za lijepo
- realistične kada pomažu u objašnjavanju pojmova
- maštovite kada uvode dijete u svijet kreativnosti i stvaralaštva
- jednostavnije za mlađu djecu, a bogatije i složenije za stariju
Kako izabrati slikovnicu prema dobi djeteta?
Od 1. do 3. godine
- malo teksta
- redoslijed slika čini priču
- tekst u rimi i stihu
- velike, jasne i jednostavne ilustracije
- interaktivne slikovnice koje zaokupljaju djetetovu pažnju
Od 3. do 6. godine
- više teksta, ali ilustracije i dalje prevladavaju
- bajke, basne i kraće priče
- sadržaj koji prati djetetove interese
- slikovnice sa skrivalicama i tražilicama
Od 6. do 8. godine
- složenija radnja i manje ilustracija
- važni su font i veličina slova
- knjige s više kratkih priča
- stripovi i knjige koje prate djetetove interese
Slikovnica se mijenja kako dijete raste
Slikovnice se prilagođavaju djetetovoj dobi i razvojnim potrebama. One za najmlađu djecu često više nalikuju igračkama nego klasičnim knjigama – mogu se rasklapati, savijati, biti izrađene od kartona, tkanine ili drugih sigurnih materijala.
U ranoj dobi djeca posebno vole slikovnice s rimama, brojalicama i pjesmicama koje rado slušaju iznova. Prve slikovnice najčešće su pojmovne – prikazuju predmete, ljude i prizore iz djetetova okruženja te pomažu u razvoju govora, imenovanja, opisivanja i uspoređivanja.
Za najmlađe je važno da slike nisu preopterećene detaljima kako bi se dijete moglo usredotočiti na bitno. Kako dijete raste, uz ilustracije se javlja i složenija radnja, a slika sve više dobiva estetsku, a manje informativnu ulogu.
Djeci od četiri i pet godina zanimljive su priče s jednostavnim zapletom i temama bliskima njihovu iskustvu, dok stariju predškolsku djecu privlače složenije priče, bajke i basne. U toj dobi posebno su vrijedne slikovnice s maštovitim, djelomično nedorečenim ilustracijama koje potiču dijete da samo stvara predodžbe o likovima i radnji.
Za kraj, podsjećamo da je najvažnije dopustiti djetetu da sudjeluje u izboru slikovnice. Kada dijete bira ono što ga zanima, čitanje postaje užitak i zajednički trenutak povezanosti, a ne obveza.
