Lista upisa djece u Dječji vrtić

Čemu služi tata?

19.03. 2021.

Čemu služi tata?

„ Tata služi za sve. Da mu kažeš istinu, da ga maziš...“

„Ne znam jer tata stalno radi.“

Novija istraživanja ukazuju na važnost očeve uključenosti u brigu o djetetu od najranijih dana, kako za dobrobit i razvoj djeteta, tako i za dobrobit očeva i majki. Danas znamo kako otac i majka unose različitu kvalitetu u djetetov život i svatko od njih različito pridonosi razvoju djeteta. Očeva uključenost, osjetljivost za djetetove potrebe, potpora i poticaj daju jedinstven doprinos dugoročnoj dobrobiti djeteta. Do sredine sedamdesetih godina, na oca se gledalo kao na biološku nužnost  te je minorizirana njegova uloga u socijalnom i emocionalnom razvoju djece, njegova uloga se prvenstveno gledala kroz utjecaj na majku. Desetljeća istraživanja bila su usmjerena na vezu majka-dijete koja se smatrala najbitnijom za djetetov život. Pojam koji se tada isticao je tzv. majčinska praksa koja je bit majčinstva, a podrazumijeva njegu, zaštitu i odgajanje djece. Zadaci koji pripadaju u majčinsku praksu jesu: mijenjanje pelena, kupanje, hranjenje, presvlačenje, uspavljivanje, bavljenje djetetom noću, igranje s djetetom, čitanje djetetu, nabava odjeće, predmeta i igračaka za dijete, vođenje u jaslice/vrtić, odlazak liječniku, vođenje djeteta u šetnju i na izlaske. 80 –tih godina prošlog stoljeća obiteljski kontekst se nepovratno mijenja, dolazi do sve veće pojave zaposlenosti majke, kao i veće pojave samohranih majki što navodi istraživače da majčinstvo i očinstvo počinju promatrati kao dva zasebna utjecaja na dijete. Započinje se istraživanjima koja u središte interesa stavljaju očinstvo i efekte očinstva, kako na dijete, tako i na psihičko funkcioniranje majki i očeva te širi obiteljski kontekst.

„Tata služi da mene ljubi s bockavom bradom.“

„Tata ne služi ničemu, mama mora sve raditi.“

Danas puno bolje nego prije razumijemo važnost i doprinos očeva djetetovoj dobrobiti i razvoju od najranijih dana do odrasle dobi . Prepoznato je da uloga oca daleko sveobuhvatnija od ‘partnera u igri’, ‘podrške majci’ ili ‘zastrašujućeg disciplinatora’, ‘dobavljača hrane i financijskih sredstava’. Znanstvenici navode kako nema recepta ‘ kako postati kvalitetan tata u 21. stoljeću’, ali neki važni sastojci su prepoznati. U literaturi se navode tri osnovne funkcije oca : 1. preuzimanje odgovornosti za brigu o djetetovim potrebama, uključujući tjelesne i zdravstvene (presvlačenje pelena, oblačenje, hranjenje, uspavljivanje, odlazak liječniku i sl.), 2. pristupačnost, dostupnost za emocionalno povezivanje, raspoloživost za kontakt, 3. uključenost (upletenost) u direktnu interakciju s djetetom (igranje, čitanje, izlasci). Pritom je posebno istaknuta sposobnost emocionalnog povezivanja, osjećaja bliskosti s vlastitim djetetom. Istraživanja sugeriraju kako je oca za poticanje osjećaja bliskosti, potrebno uključiti u kontakt s djetetom što prije – očevi koji su bili na porodu efikasniji su u stvaranju odnosa sa svojim djetetom i stvaraju jaču povezanost s djetetom, očevi koji su prva dva tjedna proveli s partnericom bolje su se povezali s djetetom. Za stvaranje emocionalne povezanosti izuzetno je važan kontakt kože na kožu, fizička blizina i dodir djeteta i oca. Aktivnu brigu o djetetu prate i fiziološke promjene kod očeva koje olakšavaju pokazivanje nježnosti i povezivanje s djetetom. Očevi koji se bave bebama se i sami bolje osjećaju. Ne samo da postaju kompetentni roditelj time što vježbaju roditeljstvo, već se osjećaju bolje, ispunjenije, sretnije i smirenije. Istraživanja pokazuju da očevi koji više ulažu u svoju ulogu (više se daju u svoje očinstvo) imaju bolje mentalno i tjelesno zdravlje. U kontaktu s djetetom očevi postaju kompetentni roditelji, osjećaju se bolje, ispunjenije, sretnije i smirenije.

„Tata služi da se igram s njim i još služi da ga jako puno volim.“

„Tata služi da sjedi i leži.“

Pritom npr. samo zajedničko gledanje televizije nije dovoljno, važna je kvaliteta tih interakcija. Dobri očevi se igraju s djetetom, još od kad je dijete sasvim malo, tako malo da se neće sjećati same igre već osjećaja povezanosti. Razgovaraju s djetetom o onome što dijete interesira, prate dijete u njegovim interesima. Usmjeravaju dijete u ispravno ponašanje i pritom iskreno vjeruju u dijete. Dostupni su djeci i kad su s njima usmjereni su na njih. I za kraj ono najvažnije dobri očevi vole provoditi vrijeme sa svojom djecom. Djeca uključenih očeva, istraživanja pokazuju, kako imaju viši IQ (razlike vidljive u 3. godini života), imaju kvalitetnije veze s drugom djecom, imaju bolje ocjene u školi te manje ponašajnih problema.

„Tata služi da divljamo u krevetu i mazimo se.“

„Tata služi za odmaranje, za spavanje i da ide na posao.“ Koliko će otac biti dobar otac svojoj djeci u mnogome ovisi o majci. Majka treba biti dovoljno mudra da ostavi dovoljno prostora da on bude otac. Majka treba prihvatiti kako dijete treba dva različita roditelja koji unose različite, ali jednako kvalitetne komponente, a ne majku i zamjenu za majku u vidu oca. Istraživanja pokazuju razlike u interakcijama očeva s djecom u usporedbi s majkama. Očevi se drugačije igraju s djecom, oni se igraju grublje, čime pomažu djeci da bolje kontroliraju svoje tijelo i emocije. Očevi su skloniji potaknuti dijete da prihvati rizik u igri, ali i u životu, što razvija zdravu ambiciju. Očevi u komunikaciji s djecom su manje skloni koristiti baby jezik i time potiču korištenje novih riječi i obogaćuju jezik djece. Očevi drugačije discipliniraju, oni su skloniji pravdi i logičnim posljedicama čime djecu pripremaju za realni svijet. Rana aktivna uključenost očeva u brigu o djetetu je dobra i za majke. Veća uključenost oca u brigu o djetetu i drugim obvezama u kućanstvu povezana je s nižom razinom roditeljskog stresa i depresije kod majki te stoga povećava vjerojatnost za razvoj sigurne privrženosti između majke i djeteta.

„Tata služi da pazi svoje dijete, da ga čuva i poštuje.“

„Služi da pomaže ženi i da skuplja novce na poslu.“

Danas svjedočimo kako očevi sami preuzimaju inicijativu, što je vidljivo i iz veće aktivne uključenosti u život djeteta, kako u obitelji, tako i u ustanovama koje dijete pohađa. Vidljiva je i sve veća uključenost očeva od sudjelovanja na porodu, preko sudjelovanja na roditeljskim sastancima i tematskim radionicama do uključivanja u različite programe podrške roditeljstvu.

U tekst su ubačeni odgovori djece DV Viškovo na pitanje Čemu služi tata?

Sonja Pribela-Hodap, univ. spec. psych.

© Dječji vrtić Viškovo 2021. Sva prava pridržana.